Uz blagdan Svjećnice – Prikazanja Gospodinova
Blagdan Prikazanja Gospodinova u Hramu ili Svijećnica pada na četrdeseti dan po Isusovu rođenju. Tada je po Zakonu Gospodnjem majka trebala prikazati svoje novorođeno dijete u Hramu svećeniku i prinijeti žrtvu.
Blagdan se slavio u Jeruzalemu već u 5. Stoljeću, a u Rimu je uveden oko 650. Godine. Narod je uvijek volio ovaj blagdan. Narod se okupljao na blagoslov svijeća što je označavalo proroštvo starca Šimuna o Isusu kao svjetlosti na prosvjetljenje naroda.
U crkvama na istoku ovaj se blagdan naziva „susret“ što označuje susret Boga u svome Sinu Isusu Kristu sa svojim narodom u Hramu. Već je rana Crkva u prvom Isusovom dolasku u Hram, na rukama njegovih roditelja, vidjela ispunjnje proroštva Malahijina:“I doći će iznenada u Hram svoj Gospod koga tražite i anđeo Saveza koga žudite.“ (Mal 3,1-4).
Na slikama, u ikonografiji, ovaj prizor se oslikva tako da Marija stavlja Isusa na žrtvenik, u naručje ga prima Šimun i vraća Mariji. Sve osobe naslikane drže upaljene svijeće. U mnogim župama prije sv. Mise slijedi balgoslov svijeća i procesija sa svijećama u Crkvu.
